Dok se u Bosni i Hercegovini govori uglavnom o onome što odlazi, jedna brojka godinama ide u suprotnom smjeru. Turizam raste, i to bez velike državne strategije, bez značajnijih ulaganja u infrastrukturu i uglavnom bez koordinacije.
Od januara do maja 2026. godine zemlju je posjetilo 669.202 turista, koji su ostvarili 1.431.276 noćenja. To je rast od tri posto u broju noćenja u odnosu na isti period prethodne godine, uz porast broja dolazaka od 1,1 posto.
Zanimljivo je da rast vuku domaći gosti. Broj dolazaka domaćih turista povećan je za 2,8 posto, dok su strani porasli za samo 0,3 posto. Nakon godina u kojima se sve mjerilo kroz strane posjetioce, domaće tržište je počelo da nosi svoj dio.
Struktura stranih gostiju pokazuje koliko je turizam u BiH i dalje regionalna priča. U prva četiri mjeseca najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, 26,4 posto ukupnog broja. Slijede Srbija sa 16,6 posto, Slovenija sa 7,8, Turska sa 7, Njemačka sa 3,9 i Crna Gora sa 3,7 posto. Zajedno, šest zemalja čini 65,4 posto svih noćenja stranih turista.
To je dobra i loša vijest istovremeno. Dobra jer regionalni gost dolazi lako, često i bez velikih marketinških ulaganja. Loša jer je taj gost osjetljiv na svaku promjenu u regiji, na kurs, na politiku, na kvalitet puta.
Turska na četvrtom mjestu zaslužuje posebnu napomenu. Taj rast je rezultat direktnih letova, popularnosti bosanskih destinacija u turskim medijima i kupovine nekretnina, i predstavlja jedini značajan priliv izvan neposrednog susjedstva.
Sezonska slika je izražena. U maju 2026. ostvareno je 409.674 noćenja, što je 26,4 posto više nego u aprilu iste godine. Skok od jednog mjeseca do drugog te veličine govori da je turistička godina u BiH i dalje stisnuta u nekoliko mjeseci, i da kapaciteti veći dio godine stoje poluprazni.
Ono što se u ovim brojkama ne vidi jesu ograničenja. Smještajni kapaciteti u ključnim destinacijama su na granici u vrhuncu sezone, a izvan nje neiskorišteni. Putna infrastruktura prema većini prirodnih atrakcija je ista kao prije dvadeset godina. Naplata ulaza, parkinga i usluga na mnogim lokalitetima je neuređena, često i nelegalna, a prihod ne završava u lokalnom budžetu.
Postoji i pitanje koje se rijetko postavlja. Šta turista ovdje potroši. Broj noćenja mjeri prisustvo, ne prihod. Zemlja može imati rekordan broj gostiju koji dođu na jedan dan, fotografišu most, ručaju i odu, i od toga ostane vrlo malo.
Iskustva zemalja koje su prošle isti put pokazuju da se prelom dešava kada se pređe s brojanja glava na produžavanje boravka. To znači sadržaj koji zadrži gosta drugi i treći dan, i to je jedina stvar koja u ovim izvještajima ne raste sama od sebe.
Za sada, ono što BiH ima jeste priroda koja se nije morala praviti i regija koja je dovoljno blizu da dođe i bez razloga. To je solidna osnova, ali osnova nije strategija.
Podaci: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, mjesečna saopštenja o turizmu za 2026. godinu.
