Postoji dan u historiji svjetskog biciklizma koji se u Sloveniji pamti drugačije nego bilo gdje drugdje. Pretposljednja etapa Tour de Francea 2020, hronometar dug 36,2 kilometra.
Primož Roglič je u tu etapu ušao s prednošću od 57 sekundi i sa žutim dresom koji je nosio jedanaest dana. Bio je jedan dan udaljen od toga da postane prvi Slovenac koji je osvojio najveću biciklističku trku na svijetu.
Iz te etape izašao je drugi.
Tadej Pogačar, tada dvadesetdvogodišnjak koji je na Touru nastupao prvi put u karijeri, prošao je hronometar tako da je nadoknadio cijelu razliku i završio s prednošću od 59 sekundi. Postao je pobjednik i drugi najmlađi pobjednik u historiji te trke.
Ono što je taj Tour učinilo jedinstvenim nije samo preokret nego to ko je bio na prva dva mjesta. Dvojica Slovenaca, iz zemlje od dva miliona stanovnika koja u biciklizmu do prije nekoliko godina nije bila ni na margini svjetske scene.
Za Rogliča je to bio jedan od najtežih dana u karijeri. Čovjek koji je u biciklizam došao iz skijaških skokova, nakon teške povrede koja mu je prekinula prvu sportsku karijeru, izgubio je Tour u posljednjih pola sata.
Za Pogačara je bio početak dominacije koja se u godinama koje slijede pretvorila u nešto što biciklizam nije vidio dugo. Njegov način vožnje, napadački i bez kalkulacije, promijenio je i to kako se trke voze.
Odgovor na pitanje kako je Slovenija došla do toga nije jedan.
Dio je u kulturi. Biciklizam je u Sloveniji rekreativni sport s masovnom bazom, Alpe i Julijci su na dohvat ruke iz svakog većeg grada, a djeca na bicikl sjedaju rano i voze uzbrdo jer ravnog terena ima malo.
Dio je u sistemu. Slovenački klubovi i savez godinama grade rad s mladima po modelu koji je bliži alpskim zemljama nego balkanskim, s naglaskom na sistematsko napredovanje umjesto na rani rezultat.
I dio je u tome što se dogodilo ono što se u malim sportskim sredinama dešava rijetko, ali kad se desi mijenja sve. Pojavila su se dvojica izuzetnih u istom trenutku, pa su se gurali međusobno.
Odnos između njih dvojice bio je tema godinama. Obojica su više puta govorili da je te večeri u Parizu bilo teško, i da je konkurencija između sunarodnjaka na tom nivou nešto s čim se moralo naučiti živjeti.
Šest godina kasnije, slovenački biciklizam je jedna od najuspješnijih sportskih priča u Evropi. A sve se, u javnoj memoriji, i dalje vraća na tih 36 kilometara i na razliku koja je nestala.
Izvori: zvanična arhiva Tour de Francea 2020, izvještaji s pretposljednje etape, izjave učesnika prenesene u sportskim medijima.
