Telefon zazvoni, na ekranu piše ime vaše banke. Osoba s druge strane zna vaše ime, ljubazna je i zabrinuta: primijećena je sumnjiva transakcija, račun treba „zaštititi”, i treba im samo potvrda nekoliko podataka.
To je vishing, telefonska prevara. Policija u Bosni i Hercegovini upozorava da je ovakvih slučajeva sve više, a tehnologija ih je učinila uvjerljivijim nego ikad.
Zašto je teško prepoznati
Prevaranti koriste lažiranje broja (caller ID spoofing), na vašem ekranu prikaže se stvarni broj banke ili institucije, iako poziv dolazi s potpuno drugog mjesta. Zbog toga je i policiji teško ući im u trag.
Uz to se predstavljaju kao ljudi kojima se vjeruje: službenici banke, radnici telekom operatera, predstavnici državnih institucija, ponekad i policajci. Sve češće se koriste i vještački generisani glasovi, pa poziv može zvučati kao neko koga poznajete.
Znakovi po kojima ćete prepoznati prevaru
- Žurba. Tvrde da morate reagovati odmah, da će vam račun biti blokiran za nekoliko minuta, da je ponuda dostupna samo danas. Stvarna banka vam nikada ne postavlja rok od pet minuta.
- Traže podatke koje banka već ima. Broj kartice, CVV s poleđine, PIN, lozinku za mobilnu aplikaciju ili jednokratni kod iz SMS-a. Nijedna banka to ne traži telefonom. Nikada.
- Traže da nešto instalirate. Aplikaciju za „daljinsku podršku” ili link koji vam šalju porukom. To im daje pristup vašem telefonu.
- Emotivni pritisak. Prijetnja gubitkom novca, obećanje velike zarade, priča o rođaku u nevolji.
- Traže da ne prekidate poziv. Insistiraju da ostanete na liniji dok nešto radite, upravo zato da ne biste nikoga pitali.
Šta uraditi tokom sumnjivog poziva
- Prekinite vezu. Nemate obavezu da budete ljubazni. Spuštanje slušalice nije nepristojno, nego ispravno.
- Nazovite banku sami, na broj s poleđine kartice ili sa zvanične stranice, nikako na broj koji vam je taj čovjek dao ili s kojeg vas je zvao.
- Ne potvrđujte ništa, pa ni to da ste vi ta osoba. Ako je poziv stvarno iz banke, banka zna kako da vas identifikuje kroz svoje kanale.
Ako je novac već otišao
Vrijeme je ovdje najvažnije. Redoslijed je sljedeći:
- Odmah nazovite banku i tražite blokadu kartice i računa. Mnoge banke imaju dežurnu liniju 24 sata.
- Promijenite lozinke, mobilnog bankarstva, e-maila povezanog s računom i svega gdje ste koristili istu lozinku.
- Prijavite policiji. Ponesite sve što imate: broj s kojeg su zvali, tačno vrijeme, iznos, poruke, izvod. Prijava ima smisla i kad se čini da je novac nepovratno otišao, te prijave se povezuju i vode ka organizovanim grupama.
- Obavijestite mobilnog operatera ako je prevara išla preko poruka.
Kako smanjiti rizik unaprijed
- Uključite obavijesti o svakoj transakciji, vidjet ćete odmah ako nešto nije u redu.
- Postavite dnevni limit na kartici, a veći podignete kad vam zatreba.
- Ne objavljujte na društvenim mrežama detalje koji se koriste kao sigurnosna pitanja, djevojačko prezime majke, ime kućnog ljubimca, mjesto rođenja.
- Recite starijim članovima porodice ovo jednom rečenicom: banka nikad ne traži PIN ni kod iz poruke. To je jedina rečenica koju treba zapamtiti.
Prevaranti ne računaju na to da ste naivni. Računaju na to da ste zauzeti, uplašeni i da vam se žuri. Jedna pauza od trideset sekundi i jedan poziv banci na pravi broj obaraju gotovo svaku ovakvu prevaru.
Izvori: CERT.hr, saopštenja policijskih agencija u BiH, sigurnosne preporuke poslovnih banaka.
