Crna Gora je na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, održanoj u ponedjeljak 12. oktobra, privremeno zatvorila tri pregovaračka poglavlja u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom. Ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja time je došao na 21.
Zatvorena su poglavlja 17, koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku, 18, koje pokriva statistiku, i 19, koje se bavi socijalnom politikom i zapošljavanjem. Uoči konferencije najavljivano je zatvaranje dva poglavlja, dok je treće ostavljeno kao mogućnost ukoliko tokom dana bude postignuta saglasnost svih članica Unije.
Nakon ovog koraka Crnoj Gori je preostalo dvanaest poglavlja do okončanja pregovora. Podgorica je kao cilj postavila završetak pregovaračkog procesa do kraja ove godine.
Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos poručila je da Unija u potpunosti podržava ambiciju Crne Gore da pregovore završi do kraja godine, ali je upozorila da je najteži dio posla tek pred njom i da se mora raditi brzo. Iz Brisela je upućen i poziv na hitno usvajanje ustavnih promjena.
Prethodna međuvladina konferencija održana je 15. juna ove godine, kada su privremeno zatvorena poglavlja 2 i 28. Na kasnijem sastanku zatvorena su poglavlja 8 i 29, čime je broj zatvorenih poglavlja prije ovonedjeljne konferencije bio 18.
Važno je razumjeti šta privremeno zatvaranje poglavlja znači. Prema principima pregovaranja, dogovori postignuti o pojedinačnim poglavljima ne smatraju se konačnim dok se ne postigne sveobuhvatan dogovor o svim poglavljima. Poglavlje se, dakle, može ponovo otvoriti ako se ocijeni da država odstupa od preuzetih obaveza.
Crna Gora je pregovore otvorila 2012. godine i već duže vrijeme važi za najnapredniju državu u procesu proširenja na Zapadnom Balkanu. Dinamika iz posljednje dvije godine znatno je brža nego u prethodnom periodu, kada je proces bio gotovo zaustavljen.
Završetak pregovora ne znači automatski i članstvo. Nakon zatvaranja svih poglavlja slijedi potpisivanje i ratifikacija pristupnog ugovora u svim državama članicama, što je proces koji traje najmanje godinu dana.
Pregovori o članstvu vode se kroz 33 poglavlja koja pokrivaju gotovo sve oblasti, od slobode kretanja robe i poljoprivrede do pravosuđa i vanjske politike. Svako poglavlje se prvo otvara, nakon čega država usklađuje zakone i praksu, pa se poglavlje privremeno zatvara kada Unija ocijeni da su mjerila ispunjena.
Najzahtjevnija su poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i sigurnost. Ona se otvaraju prva, a zatvaraju posljednja, upravo zato što se njihovo ispunjavanje mjeri rezultatima u praksi, a ne samo donesenim zakonima.
Crna Gora je pregovore otvorila 2012. godine, a u prvih deset godina zatvorila je tek tri poglavlja. Ubrzanje iz posljednje dvije godine zato se u Briselu navodi kao primjer da proces nije nepovratno zaustavljen.
Za ostatak regiona crnogorski slučaj ima i poruku koja se rijetko izgovara naglas. Napredak je bio moguć tek kada su se domaće političke snage usaglasile oko konkretnih zakona, a ne oko opšteg opredjeljenja za članstvo.
