Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković danas pred Saborom podnosi godišnje izvješće o radu Vlade. Riječ je o njegovom trećem izvješću u aktuelnom mandatu, a ukupno desetom otkako je 2016. godine prvi put preuzeo tu dužnost.
Odmah nakon izvješća zastupnici prelaze na raspravu o prijedlogu Socijaldemokratske partije za opoziv premijera. Prijedlog je podržalo 54 zastupnika, a kao razlog navode se nezakonita odlagališta otpada. Plenković je najavio da će na taj zahtjev odgovoriti politički i optužio oporbu da svojim potezima šteti Ličko-senjskoj županiji.
Pitanje nezakonito odloženog otpada Vlada je u međuvremenu pokušala staviti pod stručni nadzor. Premijer je izvijestio da je održan sastanak Znanstvenog savjeta formiranog za stručnu potporu u sanaciji takvih odlagališta.
Dio izvješća odnosi se na stanje javnih finansija. Rebalansom proračuna prihodi se povećavaju za 853 miliona eura, na 36,6 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 745 miliona, na 40,6 milijardi eura. Deficit ostaje na 2,9 posto, unutar okvira koji Vlada navodi kao prihvatljiv.
Vlada se poziva i na ocjenu agencije Moody's, koja je potvrdila dosad najviši investicijski nivo kreditnog rejtinga Hrvatske uz stabilne izglede. Privredni rast za ovu godinu premijer očekuje na nivou od oko 2,3 do 2,4 posto.
Na istoj sjednici Vlada je donijela uredbe kojima nastavlja regulirati cijene goriva, a nove cijene primjenjuju se od utorka.
Zahtjevi za opoziv nisu novost u ovom sazivu. Premijer je ranije istakao da je oporba 43 puta tražila izglasavanje nepovjerenja, tvrdeći da se u javnosti širi neistina o otpadu. Oporba, s druge strane, tvrdi da je riječ o propustu nadležnih institucija koji se godinama gomilao.
Za uspjeh prijedloga potrebna je većina u Saboru, a dosadašnji odnos snaga pokazuje da oporba tu većinu nema. Rasprava se zato prije svega vodi kao politička, s ciljem da se tema otpada zadrži u javnosti.
Institut opoziva premijera u hrvatskom parlamentarnom sistemu podrazumijeva izglasavanje nepovjerenja Vladi, za šta je potrebna natpolovična većina u Saboru koji broji 151 zastupnika. Prijedlog može podnijeti najmanje jedna petina zastupnika, a o njemu se raspravlja i glasa u roku propisanom poslovnikom.
Pitanje nezakonitih odlagališta otpada otvoreno je ranije ove godine i vezuje se za lokacije na kojima je otpad odlagan mimo dozvola i propisanih procedura. Rasprava se vodi oko toga ko je bio dužan nadzirati te lokacije i zašto nadzor nije spriječio nagomilavanje.
Godišnje izvješće o radu Vlade je obaveza propisana poslovnikom Sabora i služi kao prilika da se politika izvršne vlasti ocijeni u cjelini, a ne po pojedinačnim mjerama. U praksi se te sjednice redovno pretvaraju u širu političku raspravu.
Podaci o rastu i kreditnom rejtingu koje Vlada navodi odnose se na makroekonomsku sliku i ne govore o pojedinačnim sektorima. Kreditni rejting utiče na cijenu po kojoj se država zadužuje na tržištu, pa njegovo poboljšanje smanjuje troškove otplate javnog duga.
