U Federaciji Bosne i Hercegovine penziju prima 465.000 ljudi. Za veliki dio njih ona je jedini prihod u domaćinstvu, a za nemali broj i jedini prihod za više od jedne osobe.
Iznosi nakon posljednjeg usklađivanja izgledaju ovako. Najniža penzija je 690,10 maraka. Zagarantovana penzija povećana je na 823,59 maraka. Najviša iznosi 3.450,47 maraka. Prosječna samostalna penzija za juli bila je 881,89 maraka.
Uz te brojke ide i podatak koji ih stavlja u kontekst. U Federaciji Bosne i Hercegovine oko 60 posto penzionera živi na ivici siromaštva, jer prima minimalnu ili blisku minimalnoj penziji.
Šest od deset ljudi koji su radni vijek proveli uplaćujući doprinose danas prima iznos od kojeg se ne može pristojno živjeti. To nije izuzetak u sistemu nego njegovo prosječno stanje.
Za nove korisnike koji su pravo ostvarili nakon 1. januara 2026. iznosi se određuju prema dužini staža i idu ovako. S manje od dvadeset godina staža penzija iznosi 434,62 marke. Za staž od dvadeset do dvadeset pet godina 470,83. Za dvadeset pet do trideset godina 507,05. Za trideset do trideset pet 543,27. Za trideset pet do četrdeset 615,71. Za četrdeset i više godina staža 688,14 maraka.
Ta skala jasno pokazuje šta znači prekinut radni staž. Čovjek koji je radio devetnaest godina, pa ostao bez posla u devedesetima ili radio na crno ostatak vijeka, prima manje od pola prosječne penzije. U zemlji u kojoj je čitava jedna generacija izgubila staž kroz raspad preduzeća, to nije rijedak slučaj.
Ono što se u 2026. mijenja jeste način usklađivanja. Novi model kombinuje rast prosječnih plata i rast indeksa potrošačkih cijena, u omjeru 60 prema 40 ili 40 prema 60, zavisno od toga koja je varijanta u datom trenutku povoljnija za penzionere. Uz to je uvedeno polugodišnje usklađivanje, dva puta godišnje, prvog januara i prvog jula.
To je promjena na bolje, jer ranije usklađivanje nije pratilo inflaciju u realnom vremenu, pa je svako poskupljenje odmah pojelo povećanje. Polugodišnji ritam skraćuje period u kojem penzioner nosi razliku iz svog džepa.
Ali sam mehanizam ne rješava ono osnovno. Penzija se računa iz onoga što je uplaćeno, a uplaćivano je iz plata koje su decenijama bile niske i često prijavljivane na minimalac. Sistem u kojem poslodavac prijavljuje radnika na najnižu osnovicu, a razliku isplaćuje u kešu, danas proizvodi penzionere koji ne mogu preživjeti.
Uz to dolazi i demografija. Broj penzionera raste, broj uplatilaca opada zbog iseljavanja i pada nataliteta. Odnos zaposlenih i penzionera u BiH godinama se pogoršava, a nijedan model usklađivanja ne može nadomjestiti novac koji u sistem ne ulazi.
Zbog toga se svaka rasprava o penzijama u praksi svede na isto pitanje. Ne koliko se dijeli, nego ko uplaćuje.
Odgovor na to pitanje trenutno glasi da uplaćuje sve manje ljudi, i da mnogi od njih planiraju otići.
Podaci: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod PIO/MIO, saopštenja o isplati penzija u 2026. godini.
