Brojka koja je obilježila izbore 4. oktobra nije rezultat nijedne stranke. Izlaznost je iznosila 42,45 posto na izborima za Predsjedništvo i 40,20 posto na parlamentarnim izborima. To je najniži odziv otkako se u Bosni i Hercegovini održavaju opći izbori.
Drugim riječima, blizu šest od deset upisanih birača nije izašlo. Nova vlast, kakva god bila, formirat će se na osnovu volje manjine biračkog tijela. To nije pravno sporno, jer zakon ne propisuje prag izlaznosti, ali jeste politički podatak koji se ne može zaobići.
Niska izlaznost se obično tumači na dva načina. Prvi je da birači ne vide razliku između ponuđenih opcija, pa odustaju. Drugi je da ne vjeruju da njihov glas mijenja ishod, bez obzira na to koga podrže. Oba tumačenja govore o odnosu prema institucijama, a ne o pojedinačnim strankama.
U slučaju Bosne i Hercegovine postoji i treći element, specifičan za ovu zemlju. Veliki broj ljudi upisanih u birački spisak više ne živi u BiH. Taj jaz između spiska i stvarnosti sam po sebi spušta procenat, nezavisno od političke volje onih koji su ostali.
Ipak, odlazak ljudi ne objašnjava sve. Izbori su održani nakon mandata u kojem su se institucije na državnom nivou mjesecima formirale, u kojem su sjednice odgađane i u kojem su najvažnije odluke donošene uz stalnu prijetnju blokade. Birač koji to prati četiri godine teško se motiviše da u nedjelju stane u red.
Ono što ovu izlaznost čini posebno važnom jesu nova pravila. Amandmanom na Ustav Federacije BiH uvedeni su stroži rokovi za formiranje vlade, a ako se vlada ne formira u predviđenom roku, slijede prijevremeni izbori. To znači da bi birači, u najgorem scenariju, mogli biti pozvani ponovo, i to prije nego što je novi saziv uopšte počeo raditi.
Teško je zamisliti da bi se odziv u takvom ponovljenom glasanju popravio. Prije bi se moglo očekivati suprotno, jer ponovljeni izbori obično potvrđuju utisak da prethodni nisu ništa riješili.
Zato je brojka od četrdeset posto nešto što bi trebalo zabrinuti sve koji su izbore dobili. Mandat je legitiman, ali je uzak. Prvi test neće biti sastav vlasti nego brzina kojom se formira, jer je upravo odugovlačenje ono što je birače i udaljilo.
Ovaj tekst je komentar redakcije i izražava stav autora.
