Sredina augusta donijela je jugu regije jedan od težih požarnih perioda posljednjih godina. Vatra je istovremeno gorjela u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a visoke temperature, suha vegetacija i vjetar otežavali su gašenje i stalno prijetili novim rasplamsavanjem.
Omiš i Lokva Rogoznica: jedan poginuo, 38 povrijeđenih
Najteže posljedice ostavio je požar koji je buknuo u noći s 13. na 14. august na području Lokve Rogoznice i Omiša na hrvatskoj obali.
U tom požaru jedna osoba je smrtno stradala, a 38 osoba je ozlijeđeno. Vatra je opustošila pojas dug oko 23 kilometra i širok 1,5 kilometara, a izgorjelo je oko tisuću hektara površine.
Zbog opasnosti po promet magistrala je u jednom periodu bila zatvorena, a policija je saopštila da su bili spremni i na evakuaciju stanovništva. Satelitski snimci objavljeni nekoliko dana kasnije pokazali su razmjere opožarenog područja.
Dinara: deseti dan vatre
Požar na Dinari počeo je 14. augusta i ostao aktivan danima. Gorjeli su trava, nisko raslinje i šuma, a teren je planinski i teško pristupačan, što je gašenje sa zemlje činilo sporim i opasnim.
Na terenu je bilo angažovano oko pedeset vatrogasaca uz podršku šest zrakoplova za gašenje.
Vatra je 14. augusta prešla s bosanskohercegovačke na hrvatsku stranu. Prema satelitskim snimcima, trag dima protezao se više od stotinu kilometara u unutrašnjost Bosne i Hercegovine.
Ivanica: između Trebinja i Dubrovnika
U Bosni i Hercegovini borba se vodila oko požara koji je krenuo kod Ivanice i širio se prema selima Orah i Bobovišta, na potezu između Trebinja i Dubrovnika.
Vatra se približila hrvatskoj granici, pa su u gašenju pomagali i hrvatski vatrogasci. Uz profesionalne ekipe na terenu su bili i mještani.
Zbog opasnosti po promet put Trebinje, Dubrovnik bio je zatvoren.
Crna Gora: požarišta pod kontrolom
U Crnoj Gori vatra je zahvatila područje brda Vlaštica. Prema saopštenjima od 19. augusta, situacija se smirila i požarišta su stavljena pod kontrolu, dok je u BiH i Sjevernoj Makedoniji borba i dalje bila teška.
Šta je bilo angažovano
U gašenju su, prema izvještajima s terena, učestvovali:
- vatrogasne jedinice iz više gradova i županija
- pripadnici vojske
- dva kanadera i dva Air Tractora na hrvatskim požarištima
- dva dodatna kanadera upućena na požarišta u Bosni i Hercegovini
Vatrogasne službe upozoravale su da visoke temperature, suha vegetacija i jak vjetar stalno povećavaju rizik od ponovnog rasplamsavanja i na već lokalizovanim požarištima.
Šta ovo znači za sljedeće ljeto
Ono što se ponavlja iz godine u godinu jesu isti uslovi: dugi period bez padavina, temperature koje se dugo zadržavaju iznad prosjeka i vjetar koji vatru prenosi brže nego što je ekipe mogu presresti.
Kad se tome doda planinski teren kakav je na Dinari, gašenje sa zemlje postaje gotovo nemoguće, a sve zavisi od aviona i od toga koliko ih ima na raspolaganju u trenutku kad zagori na više mjesta odjednom.
Izvori: Hrvatska vatrogasna zajednica, HRT, N1, Tanjug, tportal, Telegram.hr. Podaci se odnose na period od 14. do 22. augusta 2026.
